20 pitanja koja ste postavili našem porodičnom ljekaru – Porodična medicina

Kada posjećujete porodičnog ljekara, često se ne sjetite da postavite sva pitanja koja ste kod kuće imali na umu ili možda mislite kako Vaše pitanje nije važno, te prosto propustite da ga postavite. Svako vaše pitanje je važno i upravo zato smo nedavno otvorili mogućnost postavljanja pitanja našim porodičnim ljekarima.
U nastavku donosimo odgovore koje je dala naša dr Sandra Alavanja, specijalista porodične medicine.

1. Kako nastaje celulitis, kako se se sanira?
   Celulitis je bakterijska infekcija potkožnog tkiva. Bakterija u potkožno tkivo može dospjeti na različite načine: ako je infekcija na licu, bakterija je mogla doći iz grla ili nosa, ako je infekcija na nozi, bakterija je mogla doći kroz povredu ili mjesto ujeda insekta. Ukoliko sumnjate na celulitis, potrebno je da se prvo obratite svom porodičnom ljekaru. On će Vas uputiti kod dermatologa, koji će da potraži uzrok infekcije i preporuči adekvatnu antibiotsku terapiju.
   
   
2. Šta predstavlja tupi bol u predjelu grudnog koša, koji djeluje kao stezanje?
   Bol u grudnom košu može biti posljedica različitih stanja. Prilikom prvog javljanja porodičnom ljekaru prije svega je važno da precizno objasnite simptome koji su Vam se javili. Doktor će da Vas sasluša i prvo kardiološki obradi, odnosno da uradi sljedeće: pregledati svu postojeću dokumentaciju, uraditi EKG, ultrazvuk srca, ergometriju, korigovati terapiju za pritisak. Kada se isključi kardiološki problem, nastavlja se za potragom drugih mogućih uzroka.
   
   
3. Zašto mi trni lijeva ruka i boli lijeva strana?
   Postoji više razloga za pojavu ovih simptoma, te i više mogućih dijagnoza. Neki od uzroka mogu da budu neurološkog ili kardiološkog porijekla. Potrebno je da se obratite svom porodičnom ljekaru, kako bi se redom ispitivali organski sistemi i uspostavila adekvatna dijagnoza.
   
   
4. Da li se tumori mogu otkriti preko nalaza krvi (KKS)?
   Analizom krvne slike nije moguće otkriti tumore, čak ni analizom tumor markera. Jedini tumori koji se mogu otkriti analizom tumorskih markera su karcinom jajnika i prostate. Generalno, tumor markeri služe samo za praćenje bolesti. Međutim, ukoliko se redovno prati krvna slika pacijenta i primjeti se njen nagli pad, može se posumnjati na tumore gastrointestinalnog trakta i tada se pacijent upućuje kod gastroenterologa.
   
   
5. Zašto mi se poslije obroka javlja lupanje srca?
   Postoji više razloga za ovu pojavu:
   – Krv se nakon obroka spušta u želudac, što uzrokuje pad krvnog pritiska, te dolazi do ubrzanog rada srca.
   – Loše varenje i nadimanje pojačavaju pritisak na dijafragmu, što pojačava pritisak na srce, i tako može izazvati aritmiju.
   – Određena stanja ili oboljenja gastrointestinalnog trakta, kao što su gastritis i želučana kila, mogu povremeno da izazovu lupanje srca.
   
   Dakle, potrebno je obratiti pažnju na želudac, i u slučaju problema sa ovim organom pacijenta treba da uputiti na gastroskopiju i ultrazvuk abdomena zbog postavljanja dijagnoze.
   
   
6. Kada je vrijeme da se zabrinemo o povišenom šećeru?
   Kada imamo vrijednosti šećera u krvi između 5.5 i 6.1 potrebno je da utvrdimo da li na neki način možemo da utičemo – da li možemo da poboljšamo ishranu ili uvedemo redovnu fizičku aktivnost.
   
   Problem većine ljudi je neredovna ishrana – najčešće jedemo samo dva puta dnevno, a to je čest okidač za inzulinsku rezistenciju.
   
   Ukoliko imamo samo dva obroka dnevno, naša gušterača se navikne na to da joj je potrebna veća koncentracija šećera u krvi da bi počela da luči inzulin. U toj situaciji se izluči previše inzulina jer je šećer visok, što uzrokuje da nam 2-3 sata poslije obroka bude loše – javi se preznojavanje, lupanje srca… Ovo s vremenom troši i isrpljuje gušteraču, što uzrokuje dijabetes i zahtijeva uvođenje inzulinske terapije.
   
   Kako bi smo ovo spriječili, trebamo od djetinjstva učiti da se hranimo zdravo, te da jedemo 5 manjih obroka dnevno. Posebno je važno o tome voditi računa kasnije, kada se pređe trideseta godina, ali i ukoliko postoji genetska predispozicija za razvoj dijabetesa, ili gojaznost.
   
   Preporučuje se izbjegavanje koncentrovanih šećera u bilo kojem obliku (slatkiši, sokovi, pekarski proizvodi), te prostih ugljenih hidrata, kao što je bijelo brašno jer oni uzrokuju prekomjerno lučenje inzulina.
   
   Trebamo nastojati da doručkujemo što ranije, kako bi se pokrenuo metabolizam, kombinovati ugljene hidrate (po mogućnosti kompleksnije), te proteine (sir, jaja, meso), kako bi se organizam zasitio. Doručak je najvažniji obrok i tada treba unijeti dovoljno „goriva“ kako bismo imali energije kroz dan.
   
   Kasnije više ne bi trebalo unositi ugljene hidrate. Treba da unosimo kuvanu hranu, te da uz redovne obroke imamo užinu, kao što je jogurt, ili voće. Preporučuje se unošenje hrane sa niskim glikemijskim indeksom – hrana koja nema puno šećera ili iz koje se šećer oslobađa postepeno (npr. voće koje sadrži fruktozu, kojoj treba duže da se razloži na glukozu, za razliku od čiste glukoze koja odmah odlazi u krv).
   
   Pored toga, jako je važna fizička aktivnost, barem svakodnevna šetnja u trajanju od sat vremena.
   
   
7. Kako treba da se hranimo ukoliko imamo hipertenziju?
   Najvažnije je izbjegavati prekomjerni unos soli i imati u vidu da je dozvoljen unos 3 grama soli na dan. Kada pacijent dođe sa povišenim pritiskom jer je jeo nešto jako slano, tada je pritisak jako teško spustiti dok so ne izađe iz organizma. So veže vodu i drži je u organizmu dok se ne izmetaboliše. Preporučuje se korištenje kalijumove soli jer je ona zdravija.
   
   Najvažnije je smanjiti unos soli, te izbjegavati masno, pečeno, prženo i pohano. Ovi načini pripreme hrane podižu količinu masnoće u krvi, krv postaje gušća i samim tim je krvni pritisak veći jer je povećan otpor pri proticanju krvi.
   
   Potrebno je izbjegavati dodavanje previše masnoće prilikom pripreme hrane – npr. meso već ima svoju masnoću te nema potrebe za dodavanjem iste. Važno je i paziti na načine pripreme hrane – izbjegavati pečenu, prženu i pohovanu hranu… Ne moramo se svega odreći, ali je neophodno paziti na masnoće i soli prilikom pripreme obroka. Osim toga, važno je povesti računa na to kakve namirnice kupujemo, koliko soli sadrži.
   
   
8. Zašto jetra boli?
   Jetra zapravo ne boli. Ali, jetra ima svoju kapsulu koja može da se rastegne u slučaju uvećane ili masne jetre, što uzrokuje bol. Bol jetre i žučne kese se javlja kao preneseni bol u predjelu desne strane tijela: u dijafragmi, plećki, ramenu, vratu. Upaljena žučna kesa, osim bola, uzrokuje nadimanje i mučninu.
   
   Ukoliko osjećate ovakve prenesene bolove potrebno je javiti se porodičnom ljekaru, koji će Vas uputiti gastroenterologu i na ultrazvuk abdomena. U slučajevima bolesti jetre obavezan je dijetalni režim ishrane (jetrena dijeta), kako bi se eventualno poboljšalo stanje jetre.
   
   
   
9. Zašto se javlja učestalo kihanje?
   Glavni uzroci učestalog kihanja su prehlada i alergija. Ukoliko je prehlada kao uzrok isključena, potrebno je da se javite porodičnom ljekaru koji će da Vas uputi na pregled ORL specijaliste, gdje ćete uz pregled uraditi i alergotest na inhalatorne alergene, te dobiti odgovarajuću terapiju.
   
   
10. Kada je vrijeme da se javimo doktoru ako sumnjamo na virozu?
    Kada su u pitanju viroze, nema potrebe da se odmah po pojavi simptoma javljate ljekaru. U prva 24 sata viroze, laboratorijski nalazi su potpuno mirni, prvi pokazatelji upale se vide nakon 4 do 5 dana.
    
    Često se dešava da se pacijenti istog dana kada dobiju povišenu temperaturu javljaju u ambulantu, što je posebno izraženo u slučaju djece. Kada je virusna bolest u pitanju mi ne možemo mnogo da pomognemo. Za virusne infekcije ne postoji lijek, antibiotici ne pomažu i ne treba da se uključuju. Potrebno je da prvih 24-48 sati odmarate, mirujete, pijete dovoljno tečnosti, unosite vitamine, te u slučaju bolova i visoke temperature uzimate analgetike i antipiretike. Ukoliko ne dođe do povlačenja simptoma treba da se javite u ambulantu porodične medicine.
    
    
11. Da li je kašalj u visokoj trudnoći opasan?
    Kašalj sam po sebi nije opasan, ali u visokoj trudnoći može da bude fizički naporan. Čak ni viroza, koja je potencijalni uzrok kašlja, nije opasna u visokoj trudnoći kada je beba već zrela za porod. Ukoliko se u visokoj trudnoći dogodi da majka dobije npr. vodene ospice, može da se dogodi da se i beba rodi sa vodenim ospicama ili da primi antitijela, u zavisnosti od toga u kojem trenutku je majka bila inficirana.
    
    Situacija je drugačija u prvim mjesecima trudnoće, jer su mnogi virusi, kao što su citomegalovirus ili Epstein-Barr virus, veoma opasni za plod koji je na početku svog razvoja. Posebno su opasni morbili i rubele, koji čak mogu biti indikacija za pobačaj, a danas se, zbog izbjegavanja vakcinacije, često pojavljuju infekcije ovim virusima.
    
    
12. Već duže postoji problem sa alergijom, a alergotest na osnovne alergene je negativan, zašto?
    Ako Vam je alergotest negativan, to ne znači da kod Vas ne postoji alergija na nešto. Testovi se rade na najčešće alergene, te zato nije moguće dokazati baš svaku alergiju. U ovakvim situacijama, preporučuje se da iz dana u dan pratite šta ste konzumirali, te da zajedno pokušamo pronaći vezu između namirnica i reakcije. Dalja preporuka je da izbjegavate konzumaciju namirnica koje su izazvale reakciju.
    
    
13. Da li je moguće da anksioznost uzrokuje žiganje u stomaku?
    Anksioznost može da bude uzrok simptomima kao što je žiganje u stomaku. Mnogi ljekari tvrde da su problemi sa želucem, kao što su čir ili gastritis, uzrokovani psihosomatski. Svako od nas ima neku slabu tačku koja se aktivira pod uticajem stresa, bilo da su to želučani problemi, glavobolje ili povišen pritisak.
    
    
14. Već neko imam problem sa nedostatkom kisika, imam osjećaj kao da nemam vazduha dovoljno. Da li uzrok može da bude anksioznost, štitna žlijezda, stres ili šta već? Kome da se obratim?
    Prije svega treba da se javite porodičnom ljekaru, kako bi se uradili nalazi krvi i utvrdilo da li je možda u pitanju malokrvnost, problemi sa hormonima štitne žlijezde i slično. Nakon toga preporučujemo psihološko savjetovanje, kako bi se utvrdilo da li je u pitanju anksioznost.
    
    
15. Možete li nam reći nešto o socijalnoj anksioznosti?
    Socijalna anksioznost ili socijalna fobija je vrsta anksioznog poremećaja koja predstavlja iracionalni strah od društvenih situacija, kao što su javni nastupi, javne komunikacije, pa čak telefoniranje ili upoznavanje novih ljudi. U borbi protiv ovog tipa anksioznosti će Vam pomoći psiholog ili psihijatar.
    
    
16. Kako se riješiti neugodnog mirisa ispod pazuha?
    Potrebno je voditi računa o higijeni, te o materijalu odjeće koja se nosi. Preporučuje se nošenje prirodnih materijala, posebno pamuka, a izbjegavanje sintetike. U slučaju više izraženih problema sa znojenjem, potrebno je obratiti se dermatologu.
    
    
17. Da li postoje lijekovi za snižavanje temperature, vitamini i suplementi za anemiju koji mogu da se kupe uz ljekarski recept?
    Antipiretici koje možete da kupite sa ljekarskim receptom su Brufen i Paracetamol. Što se tiče suplemenata, na recept su dostupne Heferol kapsule za odrasle, te Legofer i Ferrum sirupi za djecu do 15 godina.
    
    
18. Postoje li ijedne kapi za oči (za glaukom) da idu na recept?
    Uz preporuku oftalmologa su na ljekarski recept dostupne kapi Xalatan, Glaumol i Travovis.
    
    
19. Zašto dva doktora iste specijalnosti daju dvije različite dijagnoze i terapije?
    Diferencijalno dijagnostički, svaki simptom može da upućuje na više različitih oboljenja. Uzmimo za primjer pacijenta koji se žali na bol u grudima: to je simptom koji može da ukazuje na infarkt miokarda, anginu pektoris, plućnu emboliju, upalu jednjaka, povećanu količinu želučane kiseline, probleme sa kičmom…
    
    Uspostavljanje dijagnoze zavisi od toga kako će pacijent da opiše simptome, kako će to ljekar da shvati i kakvu terapiju će dati. Može se dogoditi i da pacijent nije svakom od doktora na isti način opisao simptome, te će jedan ljekar pomisliti da je bol uzrokovan problemima sa kičmom, a drugi da je u pitanju jednjak.
    
    Važno je imati povjerenje u svog izabranog porodičnog ljekara, te se voditi njegovim preporukama i ispratiti njegove savjete do kraja, što će Vas dovesti do rješenja problema. Takođe, uvijek možete da promijenite tim porodične medicine ili potražite mišljenje trećeg ljekara, ukoliko sumnjate u način liječenja ili niste uspjeli da riješite svoj zdravstveni problem.
    
    
20. Da li se koristi IZIS servis radi pregleda elektronskog zdravstvenog kartona?
    IZIS servis je osmišljen i implementiran kako bi se uvezao kompletan zdravstveni sistem, te ga i mi u ZU Deamedica koristimo. Svaki pacijent i svaki njegov pregled, dijagnoza i terapija su evidentirani u elektronskom zdravstvenom kartonu, te svaki specijalista kojeg pacijent posjeti ima uvid u važne informacije. Ovo nam je omogućilo bolji, brži i tačniji protok informacija.
    

Nadamo se da je ovaj tekst dao odgovore na neka od naših pitanja. Pratite nas i dalje na Facebook-u i Instagram-u za više korisnih informacija.