U svijetu ortopedije i traumatologije, iskustvo i posvećenost struci imaju ključnu ulogu u pružanju najboljih mogućih rješenja za pacijente. Dr Vladimir Papić je specijalista koji iza sebe ima dugogodišnji rad u ovoj oblasti, tokom kojeg je izveo desetine hiljada operacija i bavio se dijagnostikom kako kod odraslih, tako i kod pedijatrijskih pacijenata.
U intervjuu koji slijedi razgovarali smo o ortopediji, čestim problemima sa kojima se specijalisti iz ove oblasti susreću, te specifičnostima u dječijoj ortopediji.
Specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije s bogatim iskustvom
Doktor Vladimir Papić je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije sa više od tri decenije iskustva, otkako je započeo svoju karijeru 1991. godine. Tokom svoje karijere, posvetio se traumatologiji i koštano-zglobnim povredama, a u jednom periodu se intenzivno bavio dječijom ortopedijom, izvodeći operacije urođenog iščašenja kuka i krivog stopala, te se bavio dijagnostikom u toj oblasti.
Danas, njegov fokus pretežno leži na ortopediji odraslih, sa posebnim naglaskom na ugradnju vještačkih zglobova (kuk, koljeno) i rekonstrukciju ligamenata koljena. Ove operacije spadaju među najčešće, ali i najzahtjevnije zahvate u ortopediji, uz izazovne revizione operacije koje predstavljaju neke od najsloženijih intervencija. Dr Papić je tokom svoje karijere izveo približno 15.000 operacija, što svjedoči o njegovoj stručnosti, bogatom iskustvu i kontinuiranoj posvećenosti pacijentima.
Šta je ortopedija?
Ortopedija je medicinska disciplina, hirurška grana, koja se bavi proučavanjem, prevencijom, tj. sprječavanjem i liječenjem bolesti i povreda koštano-zglobnog sistema.
Da li ortoped radi operativne zahvate?
Ortopedija je danas primarno hirurška grana medicine. Iako je tokom svog razvoja jedno vrijeme bila usmjerena na neoperativne metode liječenja, posljednjih decenija došlo je do značajnog napretka, koji je ortopediju jasno definisao kao hiruršku disciplinu. Napredak je prisutan u svim njenim oblastima, a posebno se ističe činjenica da je operacija ugradnje vještačkog kuka proglašena za operaciju vijeka u 20. stoljeću. Danas ortopedija, prije svega, rješava većinu problema upravo hirurškim zahvatima.
Zašto se pacijenti najčešće javljaju ortopedu?
Pacijenti se ortopedu obraćaju zbog tegoba ili povreda koštano-zglobnog sistema. Bilo da se radi o bolovima u kičmi, karlici, kukovima, koljenima ili drugim zglobovima, ili pak o povredama lokomotornog sistema, najčešće se obraćaju ortopedskom hirurgu ili traumatologu. Ove specijalnosti usmjerene su na dijagnostiku i liječenje problema koji narušavaju funkcionalnost i pokretljivost pacijenata.
Kada osjetimo nagli bol u leđima, koljenu ili nekom drugom zglobu, kada je vrijeme da se javimo na pregled?
Preporuka je da se javite što prije kako biste na vrijeme započeli liječenje. Princip rada u ZU Deamedica organizovan je tako da omogućava brzu i efikasnu dijagnostiku. Zahvaljujući najsavremenijoj opremi, poput RTG aparata, CT-a i magnetne rezonance, kao i vlastitoj laboratoriji i timu stručnjaka iz različitih oblasti, uključujući kardiologe, neurologe i radiologe, kompletna dijagnostika može biti završena u vrlo kratkom roku. U većini slučajeva, dijagnostika se obavi istog dana, a najduže u roku od 48 sati.
Možemo li se zapravo sami izliječiti analgeticima i kremama?
Većina pacijenata često prvo pokušava da pomogne sebi oslanjajući se na informacije pronađene na internetu. Ipak, kada primijete da takvi pokušaji ne donose željene rezultate, na kraju se odlučuju da potraže stručnu medicinsku pomoć.
Šta je išijas i kako se manifestuje?
Išijas je vrlo čest zdravstveni problem koji se nalazi na granici više medicinskih i nemedicinskih disciplina. U medicinskom domenu njime se bave neurolozi, neurohirurzi i ortopedi, zavisno od tačne prirode problema.
Kod bolova u leđima koji nemaju radijaciju, odnosno zračenje bola u nogu, a dominantni simptomi su bol, ukočenost i antalgičan položaj tijela (položaj koji smanjuje bol), dijagnoza se postavlja kao lumbago. Ukoliko se bol širi (sijeva) u nogu, ali nema neuroloških deficita, tada govorimo o lumboišijalgiji, poznatijoj kao išijas. Međutim, kada su prisutni i neurološki deficiti, poput pada stopala, disfunkcije i gubitka refleksa, dijagnoza prelazi u kompresivnu radikulopatiju ili radikularni bol.
Kako se liječe ove dijagnoze?
Na osnovu tačne dijagnoze biraju se i načini liječenja. Kod lumbaga se najčešće primjenjuje terapija protiv bolova i fizikalna terapija, što je često dovoljno za ublažavanje simptoma. Slično je i kod išijasa, gdje se koriste analgetici i fizikalna terapija kako bi se smanjili bolovi i poboljšala pokretljivost. Međutim, kada postoji pritisak na nervne korjenove koji uzrokuju hernije diskusa, često je potrebna hirurška intervencija. Ove zahvate na našim prostorima najčešće obavljaju neurohirurzi.
Po čemu je ortopedija kod pedijatrijskih pacijenata specifična u odnosu na odrasle?
Ortopedija, kako kod odraslih, tako i kod djece, bavi se koštano-zglobnim sistemom, ali je pristup djeci specifičan i zahtijeva posebnu pažnju. Izreka „Bolje spriječiti nego liječiti“ možda je nigdje primjenjivija nego u slučaju deformiteta i poremećaja koštano-zglobnog sistema kod djece.
Ortopedski pacijenti obuhvataju širok raspon, od novorođenčadi do osoba u dubokoj starosti. Kod novorođenčadi se već u porodilištu provodi screening radi procjene eventualnih deformiteta. Posebna pažnja posvećuje se provjeri zglobova kuka i stopala. Urođeni deformiteti, poput krivog stopala, lako se uočavaju, dok razvojni poremećaji kuka zahtijevaju detaljniji pregled. U mnogim centrima ultrazvuk kukova postao je standard već u prvom mjesecu bebinog života, a u slučajevima sumnje na urođeno iščašenje (razvojni poremećaj kuka), ovaj pregled se obavlja i ranije. Pravovremena dijagnostika omogućava neoperativno liječenje koje, u većini slučajeva, daje izuzetno dobre rezultate i sprječava ozbiljne posljedice.
Sličan princip vrijedi i za druge deformitete. Kod urođenog krivog stopala i blažih deformiteta stopala, mjere liječenja treba poduzeti što ranije. Manje poznati deformiteti, poput metatarzovarusa (deformiteta prednjeg dijela stopala), mogu se uspješno korigovati između trećeg i šestog mjeseca života, dok nakon tog perioda korekcija postaje gotovo nemoguća. Ovi deformiteti često nisu uočljivi u ranoj dobi zbog male veličine bebinog stopala, ali postaju vidljivi tokom rasta, kada je mogućnost liječenja već propuštena.
Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati i procijeniti sve potencijalne probleme. Ključnu ulogu u ranoj detekciji igraju osobe koje provode najviše vremena s djetetom – roditelji, staratelji, medicinsko osoblje. Njihova zapažanja često su vrlo osnovana i uvijek ih treba pažljivo saslušati kako bi se osigurala pravovremena dijagnoza i liječenje.
Koliko su roditelji danas informisani o razvoju koštano-zglobnog sistema kod djece i kako to utiče na pravovremeno prepoznavanje i liječenje potencijalnih problema?
Roditelji su danas veoma edukovani i informisani, te već sa mjesec dana dovode bebe na preglede. Jedan od zanimljivih primjera promjene praksi je široko povijanje, koje je ranije bilo uobičajeno u našoj populaciji. Međutim, sa uvođenjem ranih ultrazvučnih pregleda kuka, roditelji su počeli postavljati pitanja o opravdanosti te metode, s obzirom na to da se ona više ne koristi u svijetu. Danas je poznato da široko povijanje nije efikasno za liječenje poremećaja kukova i stoga se ta praksa više ne primjenjuje.
Ovaj primjer pokazuje koliko roditelji svojim interesovanjem i informisanjem mogu doprinijeti modernizaciji pristupa u medicini. S druge strane, često se obraćaju zbog pojava poput zakrivljenosti potkoljenica, koja je najčešće fiziološka i spontano prolazi, ili manjih deformiteta prstiju na stopalima, koji funkcionalno ne ostavljaju posljedice. Ipak, medicinska struka ima ključnu ulogu u procjeni i pravovremenom reagovanju, jer i najmanja zapažanja roditelja mogu imati osnovu i zahtijevati stručnu pažnju.
Dakle, edukacija roditelja i njihova uključenost značajno doprinose ranom prepoznavanju potencijalnih problema, omogućavajući blagovremenu procjenu i odgovarajuće liječenje.
Kroz bogatu karijeru, dr Vladimir Papić je postao autoritet u oblasti ortopedije, kako adultnih tako i pedijatrijskih pacijenata. Ukoliko imate bilo kakve tegobe ili povrede, ili primjećujete određene nepravilnosti koštano-zglobnog sistema kod vaših mališana, preporučuje se da se javite na pregled kako biste na vrijeme dobili odgovarajuću i pravovremenu dijagnozu i savjet. Stručni tim ZU Deamedica je tu da vam pruži najbolju dijagnostiku i liječenje.