Razgovarali smo sa akademikom, profesoricom dr Snježanom Milićević, uglednim urologom sa višedecenijskim iskustvom u liječenju urinarnih i genitalnih oboljenja kod muškaraca i žena. Profesorica Milićević nam otkriva kako prepoznati simptome urinarnih infekcija, kako ih prevenirati, te šta bi svaki muškarac trebalo da zna o ranom otkrivanju karcinoma testisa i prostate.
Pored medicinskih savjeta, dr Milićević govori o značaju zdravstvenog prosvećivanja, naročito kada je u pitanju muško zdravlje, koje često ostaje u sjenci tema poput karcinoma dojke kod žena.
Višedecenijsko iskustvo u liječenju uroloških problema
Akademik, prof. dr Snježana Milićević se od 1992. godine se bavi urologijom kao hirurškom granom medicine. Od 2002. godine je zaposlena na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, na Katedri za hirurgiju, gdje je redovni profesor. Od 2012. godine, je i redovna članica Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine.
Šta sve podrazumijeva urologija i koje je Vaše područje djelovanja?
Već više od tri decenije posvećujem se liječenju oboljenja urinarnog trakta kod muškaraca i žena, kao i oboljenjima genitalnog trakta kod muškaraca. Moje područje rada obuhvata maligne bolesti, onkološku hirurgiju, ali i kamence u urinarnom traktu, koja često zahtijevaju i hirurške intervencije. Pored toga, liječenje upalnih stanja, seksualno prenosive infekcije, akutne opstrukcije gornjeg i donjeg dijela urinarnog trakta, vaskularna i hemoragijska stanja, rješavanje jatrogenih komplikacija, povrede uretera i mokraćne bešike, kao i muški infertilitet su važan dio mog posla.
Cilj mog rada je postavljanje tačne dijagnoze, na osnovu koje se može predložiti adekvatno liječenje, u skladu sa dijagnostičkim smjernicama Evropske asocijacije urologa. Takođe, želim da naglasim važnost komunikacije sa pacijentima, te njihovo zdravstveno prosvećivanje, sa posebnim osvrtom na muško zdravlje. Ključna je borba protiv stigme koja okružuje ova pitanja, kao i ranoj detekciji karcinoma testisa i karcinoma prostate.
Kako prepoznati urinarnu infekciju i kako je liječiti?
Urinarne infekcije se dijele na infekcije gornjeg i donjeg dijela urinarnog trakta. Infekcije donjeg dijela urinarnog trakta karakterišu simptomi poput učestalog mokrenja, žarenja prilikom mokrenja i, kod žena, prisustvo krvi u mokraći. Infekcije donjeg dijela urinarnog trakta nikada nisu praćene opštim simptomima infektivnog sindroma, poput povišene temperature.
S druge strane, infekcije gornjeg dijela urinarnog trakta, poput infekcija bubrega, mogu izazvati visoku temperaturu, slabost, mučninu, povraćanje i bolove u slabinama. Ove infekcije zahtijevaju bolnički tretman.
Da li se urinarne infekcije mogu prevenirati?
Prevencija urinarnih infekcija uključuje nekoliko mjera, a jedna od najvažnijih je dovoljan unos tečnosti – oko dvije litre bistrih, negaziranih napitaka dnevno. Takođe, preporučuje se nošenje donjeg veša od prirodnih materijala, te izbjegavanje odlaganja mokrenja kada se osjeti potreba za tim.
Za žene je korisno napomenuti da se nakon uriniranja brišu od naprijed ka nazad, kako bi se spriječio prenos bakterija iz analnog područja u mokraćne kanale.Upravo najčešći uzročnici urinarnih infekcija su gram-negativne bakterije koje prirodno obitavaju u digestivnom traktu, odnosno crijevima. Način nastanka urinarnih infekcija je uzlazni, odnosno bakterije s površine kože putuju prema unutrašnjim organima, tačnije do mokraćne bešike.
Zbog blizine analne regije i spoljnog otvora mokraćne cijevi kod žena, ali i kraće uretre, infekcije urinarnog trakta su češće kod žena u mlađoj i srednjoj životnoj dobi, posebno tokom reproduktivnog perioda. Nasuprot tome, urinarne infekcije su kod muškaraca češće u starijoj dobi, kada se često javlja uvećanje prostate, što otežava izmokravanje.
Šta je važno kada je u pitanju muško zdravlje i prevencija uroloških problema?
Briga o muškom zdravlju često se zanemaruje, naročito kada su u pitanju karcinomi testisa i prostate. U poređenju sa ženskim zdravljem, gdje su „popularne“ kampanje za ranu detekciju karcinoma dojke i ginekoloških organa, primjetno je da muška populacija nije dovoljno prosvijećena, a njihovim problemima se ne posvećuje dovoljno pažnje.
Karcinom testisa najčešće pogađa muškarce u dobi između 15 i 35 godina, a redovni samopregledi su ključni za rano otkrivanje. Neophodno je edukovati muškarce da u tom životnom periodu mogu očekivati ovakve probleme te da je redovan samopregled jednom mjesečno veoma važan. Ako osjete bilo kakvu bezbolnu tvrdinu u testisima, to je signal da se što prije obrate urologu.
Što se tiče karcinoma prostate, svi muškarci koji dožive starost od oko 75 godina, što je prosječni životni vijek u našoj zemlji, neminovno će se suočiti sa problemima prostate. Prostata se fiziološki počinje mijenjati od četvrte ili pete decenije života, a te promjene mogu ići u dva pravca – u smislu benignog uvećanja prostate ili, nažalost, karcinoma prostate.
Koji su simptomi karcinoma prostate i na šta je potrebno obratiti pažnju?
Simptomi benignog uvećanja prostate i karcinoma su identični – problem mokrenja i otežano izmokravanje. Na osnovu tih simptoma pacijenti ne mogu sami prepoznati problem, niti mi urolozi možemo postaviti dijagnozu.
Međutim, važno je naglasiti da muškarci od 45. godina života, posebno oni iz porodica sa istorijom malignih oboljenja prostate, treba da započnu screening u toj dobi. Screening uključuje i mjerenje tumorskih markera prostate. Dobro informisani muškarci, od 50. godine života, treba da obave prvi pregled prostate, nakon čega bismo, uz fizikalni pregled i rezultate tumorskih markera, mogli odrediti dalju dinamiku kontrolnih pregleda, što je ključno za prevenciju i ranu detekciju karcinoma prostate.
Intervju sa profesoricom dr Snježanom Milićević podsjeća nas na važnost redovne kontrole i prevencije kako kod muškaraca, tako i kod žena. Briga o urinarnom traktu i posebno o muškom zdravlju ne bi smjela biti zanemarena. Rano otkrivanje bolesti može spasiti živote, te je edukacija o muškom zdravlju je od suštinske važnosti.